Domaći statistički pokazatelji, ali i svjetski trendovi, ukazuju na brzi rast troškova bolničkih sistema, uglavnom zbog brzog rasta troškova medicinske tehnologije, cijene lijekova te neracionalno organizovanog sistema.

Jedna od strateških odrednica u budućem periodu bi trebalo biti reorganizovanje bolničkog sistema zasnovanao na najnovijim svjetskim standardima i saznanjima o organizaciji i upravljanju ovakvim sistemima, te na modernim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Primarni cilj je postizanje djelotvornije i kvalitetnije zdravstvene zaštite pacijenata, nadzora i smanjenja ukupnih troškova, obezbjeÄ‘ivanje podataka i informacija za stručne, naučne, administrativne, i statističke potrebe, te efikasnijeg i racionalnijeg planiranja i razvoja.

Bolnički informacioni sistem treba da bude organizovan po principu modula, koji se lako mogu dodavati i modifikovati, kako bi proces buduceg razvoja i dogradnje cjelokupnog sistema u velikoj mjeri bio pojednostavljen. Neki od osnovnih modula su:

Bolnički informacioni sistem, kao dio budućeg cjelovitog zdravstvenog informacionog sistema, omogućava Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite da na veoma brz i jednostavan način prikupi informacije i izvrši analizu poslovanja bolničkog sistema u cjelini, kao i pojedinih njegovih segmenata. Na osnovu ovih informacija i analiza Ministarstvo može da preduzme odgovarajuće mjere sa ciljem:

Konačni rezultat je izgradnja kvalitetnijeg, racionalnijeg i efikasnijeg zdravstvenog sistema i sistema zdravstvenog osiguranja.

• na osnovu egzaktnih informacija o potrošnji lijekova i materijala stiče se uvid u stvarnu potrošnju i mjesta neprimjerene potrošnje. Zatim se primjenjuju odgovarajuća softverska rješenja za brzu i efikasnu racionalizaciju potrošnje (HIC farmakoterapijske preporuke, “Drugs interactios“, “Cost-effectivness“ lista lijekova, itd.)
  
• objektivni podaci o ukupnoj iskorištenosti ljudskih i materijalnih kapaciteta omogućavaju racionalizaciju i balansiranje mreže zdravstvenih ustanova
  
• uvoÄ‘enjem elektronskih uputnica i elektronskog zakazivanja pacijenata značajno se olakšava rad zaposlenog osoblja, liste čekanja postaju transparentne, a istovremeno se smanjuje broj izgubljenih radnih sati zbog posjete ljekaru, itd.

Informacioni sistem omogućava upravnim strukturama bolnice analizu poslovnih procesa po pojedinim poslovnim cjelinama, zasnovanu na objektivnim i realnim pokazateljima, zatim ocjenu kvaliteta poslovanja bolnice i pojedinih poslovnih cjelina, te elemente za pravovremeno i pravilno poslovno odlučivanje i razvoj.

Sledećih nekoliko konkretnih primjera ukazuje na samo neka područja u kojima se može postići značajan napredak informatizacijom bolničkih procesa:

• registracijom svih podataka o pacijentu na mjestu nastajanja ubrzava se protok pacijenta kroz bolničke procese, čime se postiže ušteda na potrebnoj količini administrativnog rada (nepotrebno prepisivanje podataka za potrebe fakturisanja, pisanje izvještaja i drugih poslovnih procesa)
  
• evidentiranje svih primjenjenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka omogućava transparentan radni proces, čime se smanjuje mogućnost pružanja usluga koje se obavljaju a ne registruju
  
• povezivanjem podataka o nabavljenim lijekovima i medicinskom materijalu, sa stvarnom potrošnjom u bolničkim odjelima, omogućava se njihova optimalna nabavka (smanjivanje zaliha, smanjivanje nabavne cijene, brži obrt kapitala)
  
• nadzorom i analizom iskorištenosti kapaciteta opreme omogućava se racionalna i djelotvorna re/organizacija poslovanja bolnice, te svrsishodna nabavka opreme shodno potrebama i realno procijenjenoj iskoristivosti
  
• jedinstvenim upravljanjem svim ljudskim potencijalima bolnice omogućava se optimizacija kako nemedicinskog, tako i medicinskog osoblja, njihovog rasporeda u skladu s potrebama posla i njihovim kompetencijama, itd.

Korisnicima informacionog sistema dostupni su svi podaci koje radni procesi zahtijevaju (podaci o pacijentima, bolestima i bolesnim stanjima, materijalima, opremi, organizaciji), što doprinosi boljem kvalitetu kliničke procjene i ima veliku vrijednost sa aspekta stručnog usavršavanja i naučno istraživačkog rada. Sistem omogućava i bolju komunikacijsku povezanost sa drugim zdravstvenim stručnjacima, te organizaciju elektronskog učenja (eng. e-learning).

Pravilnom organizacijom poslovnih procesa u bolnici i adekvatnom arhitekturom informacionog bolničkog sistema postiže se visok stepen automatizacije obrade podataka i sistema formiranja izvještaja, samim tim i značajno ubrzanje poslovnih procesa (osloboÄ‘eno ljudske pogreške) i ostvarenje velike uštede u korištenju ljudskih, vremenskih i materijalnih resursa.

Sve ovo značajno olakšava i ubrzava rad zdravstvenog osoblja i radno okruženje čini neuporedivo ergonomičnijim i produktivnijim nego što je to danas.

Bolnički informacioni sistemi prestavljaju kvalitetnu osnovu za praćenje zdravstvenog stanja stanovništva na svim nivoima, od lokalnog do državnog, te utvrÄ‘ivanje prioritetnih zdravstvenih potreba populacije u cjelini. Oni predstavljaju ključnu kariku u izradi planova i programa provoÄ‘enja zdravstvene zaštite utemeljenih na informacijama o stvarnom stanju, na aktuelnim informacijama i u realnom vremenu, a ne retrospektivno, s vremenske distabne, kao što je to slučaj danas. Istovremenu omogućava provoÄ‘enje evaluacije efekata preduzetih aktivnosti (engl. Preformance monitoring.

Automatizacijom procesa prijavljivanja bolesti i stanja, te prikupljanja standardnih indikatora epidemiološkog i stanja zdravlja nacije, javno zdravstvo dobiva modernu i neuporedivo precizniju funkcionalnost praćenja, nadzora i planiranja aktivnosti u sistemu zdravstva, bez nepotrebnog opterećenja s višestrukim ispunjavanjem, slanjem i unošenjem podataka s papirnatih obrazaca.

Poslovne jedinice Fonda zdravstvenog osiguranja, kao i privatnih osiguravajućih društava, dobijaju sve relevantne podatke (o mjestu i vrsti kontakta s bolničkim sistemom, vrsti i količini usluge i materijala itd.). Bolnički informacioni sistem omogućava i garantuje trenutnu, ažurnu i transparentnu dostavu svih podataka potrebnih za obračun i isplatu stvarnih troškova liječenja i stvarno izvršenih usluga. Na taj način se Fondu pružaju svi elementi potrebni za statističku obradu, fakturisanje, analizu poslovanja i poslovnih procesa (detekciju mjesta neracionalnog trošenja), planiranje itd.

Daljom informatizacijom cijelog zdravstvenog sistema komunikacija izmeÄ‘u pojedinih segmenata zdravstvenog sektora se podiže na viši nivo, prestaje potreba za papirnatim dnevnim i mjesečnim izvještavanjem, smanjuju se troškovi i povećava tačnost i vjerodostojnost.

Prednosti informatičke podrške bolničkom zdravstvenom sistemu, po predloženom modelu, najviše će osjetiti pacijenti. Informacioni sistem omogućava pacijentima kvalitetniju, bržu i komforniju zdravstvenu uslugu, zatim jednakopravnost i jednakodostupnost bolničkih usluga, transparentnost prilikom naručivanja, itd.

Pacijenti na ovaj način imaju mogućnost uvida u bitne elemente elektronskog zdravstvenog kartona, uvida u kvalitetu rada zdravstvenih radnika, pojedinih timova i ustanova, te ,ogućnost ocjene kvaliteta zdravstvene usluge.

Na primjeru Zavoda za nuklearnu medicinu (ZZNM) Kliničkog centra u Banjoj Luci ukratko ćemo opisati organizaciju i mogućnosti jednog bolničkog informacionog sistema.

ZZNM je jedina ustanova ovog tipa u RS, koja svake godine usluži više od 20 000 pacijenata. Velike gužve i stalno prisutan trend povećanja broja pacijenata, nametnuli su potrebu za informatizacijom ovog zavoda.

U saradnji sa zaposlenima u ZZNM i uz pomoć i podršku načelnice prof dr Zvezdane Rajkovača, firma MEDIsoft je uspješno razvila cjelokupno softversko i hardversko rješenje. Nakon perioda testiranja, informacioni sistem (IS) je pušten u rad u aprilu 2007. godine.

Imajući u vidu, razlike u starosnoj dobi i nivou obrazovanja meÄ‘u zaposlenima u ZZNM, prilikom izrade informacionog velika pažnja je posvećena jednostavnosti upotrebe i standardima ergonomičnosti (ISO 9241), tako da korisnici bez prethodnog informatičkog obrazovanja nisu imali većih poteškoća prilikom prelaska na novi sistem rada.

IS-om je obuhvaćeno cjelokupno poslovanje ZZNM. Sa 30-tak umreženih računara i centralnim računarom - serverom pokrivene su sve radne procedure u Zavodu. Sva postojeća medicinska aparatura je uspješno povezana sa računarima i predstavlja sastavni dio ovog informacionog sistema.

Formirana je baza podataka, u koju se pohranjuju svi relevantni podaci - elektronski karton pacijenata, ambulantni, kontrolni i ultrazvučni pregledi, scintigrami, punkcije štitne žlijezde, otpusne liste, laboratorijske analize, terapijski protokoli, itd. Automatizovana je procedura zakazivanja pregleda i kreiranje liste čekanja za dijanostičke procedure.

Kompletno je pokrivena procedura rada radiohemijske (RH) laboratorije. Prilikom ambulantnog pregleda, ljekar direktno iz ordinacije šalje elektronsku uputnicu RH analize u ambulantu za vaÄ‘enje krvi. Tu se uzorci za potrebne analize automatski svrstavaju po listama prilagoÄ‘enim radu analizatora u RH laboratoriji. Radiohemijski tehničari preuzimaju uzorke i nakon završene analize podaci unose u bazu podataka, pri čemu je forma za unos prilagoÄ‘ena izlaznom formatu svakog ureÄ‘aja - analizatora. Nakon unosa, vrijednosti RH analiza se automatski razvrstavaju u pojedinačne kartone pacijenata i porede sa referentnim vrijednostima, a biohemičaru je ostavljena mogućnost da pregleda i potvrdi rezultate, ili ponovi analizu.

Štampanje nalaza, rezultata laboratorijskih analiza i otpusnih lista je automatizovano i maksimalno pojednostavljeno.

Ovim informacionim sistemom je pokriven i knjigovodstveni segment poslovanja. Potpuno je automatizovan proces fakturisanja pruženih usluga (prema pacijentima kao i prema fondu zdravstvenog osiguranja), te formiranja dnevnih, semičnih, mjesečnih i godišnjih izvještaja.

Nakon otvaranja centralne laboratorije za neonatalni skrining fenilketonurije i neonatalnog TSH za područje RS, u sklopu ZZNM, postojeći IS je proširen, čime je ubrzana i olakšana procedura skupljanja i obrade uzoraka.

Sigurnost IS-a je na visokom nivou, što je postignuto kroz pristupne šifre i precizno definisana ovlaštenja svakog korisnika.

Za izradu informacionog sistema ZZNM upotrebljeni su "Open Source" razvojni alati i na taj način izbjegnuti veliki troškovi licenciranja softvera. Kompatibilan je sa Windows, Linux i MacOS operativnim sistemima. Organizovan je po principu modula, koji se lako mogu dodavati i modifikovati, tako da je postupak izmjene i dogradnje cjelokupnog sistema u velikoj mjeri pojednostavljen.

Kreiran je za potrebe ZZNM, ali je predviÄ‘ena mogućnost njegove kasnije integracije u jedinstveni IS KC Banja Luka. Savremna baza podataka, velikog kapaciteta (podaci za desetine miliona pacijenata), omogućava da se na postojeći IS poveže nekoliko hiljada računara, što predstavlja kvalitetnu osnovu za budući razvoj.

Pozitivni efekti informatizacije ZZNM vidljivi su već nakon tri mjeseca. Došlo je do značajnog povećanja kvaliteta usluga: skraćeno je vrijeme čekanja nalaza za više od 70%, ubrzana je administrativna obrada pacijenata, praktično je isključena mogućnost da se karton ili nalazi "izgube".

Ljekarima koji su zaposleni u ZZNM je olakšan rad. Oni sada imaju mogućnost da jednim klikom miša pristupe kartonu pacijenta i steknu uvid u svu njegovu medicinsku dokumentaciju.

Podaci u bazi podataka su maksimalno diferencirani, pa imaju veliku upotrebnu vrijednost za statističke analize i naučno-istraživački rad.

Ovakvi primjeri nam pokazuju da se, uprkos skromnim materijalnim resursima, uz pomoć pristupačnih informacionih tehnologija i odgovarajućeg stručnog kadra mogu postići značajni rezultati u unapređenju zdravstvene djelatnosti.

(izvod iz teksta objavljenog u časopisu medici.com, broj 22, avgust 2007.)